skol
fortebet

U Rwanda mu bihugu 15 byambere ku isi bifite abaturage benshi barya ntibahage(URUTONDE+UMUBARE)

Yanditswe: Friday 02, Jun 2017

Sponsored Ad

skol

Igishushanyo mbonera cy’imiririre muri Africa “Africa Nutrition Map” cyashyizwe ahagaragara n’Ubufatanye nyafurika mu Iterambere rya Africa ‘New Partnership for Africa’s Development (NEPAD)’ kuri uyu 01 Kamena, kiragaragaza ko ibihugu byose bya Africa bifite umubare w’abaturage barya ntibahage nubwo bifite imibare itandukanye.
Iki gishushanyo mbonera “Africa Nutrition Map” kigaragaza ko mu Rwanda hari abaturage bagera kuri Miliyoni 3,9 barya ntibahage (people under nourished), nubwo 46,6% by’ubutaka (...)

Sponsored Ad

Igishushanyo mbonera cy’imiririre muri Africa “Africa Nutrition Map” cyashyizwe ahagaragara n’Ubufatanye nyafurika mu Iterambere rya Africa ‘New Partnership for Africa’s Development (NEPAD)’ kuri uyu 01 Kamena, kiragaragaza ko ibihugu byose bya Africa bifite umubare w’abaturage barya ntibahage nubwo bifite imibare itandukanye.

Iki gishushanyo mbonera “Africa Nutrition Map” kigaragaza ko mu Rwanda hari abaturage bagera kuri Miliyoni 3,9 barya ntibahage (people under nourished), nubwo 46,6% by’ubutaka bw’u Rwanda ari ubutaka bwiza bwera. Ndetse 18,3% by’ibicuruzwa u Rwanda rutumiza mu mahanga bikaba ari ibiribwa.

NEPAD ivuga ko imibare yayo iyivana mu mibare ya 2016 ya Global Nutrition Report, muri FAO, muri Banki y’isi no muri OMS/WHO.

Minisitiri w’Ubuhinzi n’ubworozi (MINAGRI) mu Rwanda Geraldine Mukeshimana, mu butumwa bugufi, yabwiye Umuseke ko iyo mibare batazi aho NEPAD yayikuye.

Ati “Izo data (amakuru) ntazo twabahaye, nta nubwo twakoranye.”

Umuvugizi wa MINAGRI Ange S. Tambineza yabwiye Umuseke ko ikibazo nk’icyo cyo kuba hari Abanyarwanda batarya ngo bahage kitareba Minisiteri y’ubuhinzi gusa, kuko ngo ikiyireba ari uko umusaruro w’ubuhinzi uboneka kandi uhagije kandi ngo kugeza ubu ukaba uhari.

Ati “Ikintu kitureba ni umusaruro kuba uhari,….imibereho y’abaturage mu gihugu, ubukungu bwabo n’ubukene bwabo, uko batunze n’uko bafite ubushobozi bwo guhaha (pouvoir d’achat) ibyo ni ibindi bitari ibyacu, twe dushobora gutanga umusaruro uhagije mu buhinzi bwacu aho tugomba guhinga tukahahinga, kandi umusaruro ukaba uri hejuru ariko ugasanga wenda ubushobozi bwo guhaha (pouvoir d’achat) budahari, ibijumba n’ibirayi n’ibishyimbo bikaba byuzuye biri mu isoko bitabuze ariko n’ubundi njye witwa Ange kuko ntafite amafaranga simbihahe ngo ndye mpage.”

Yongeraho ati “Tubazwa umusaruro,umusaruro mu gihugu muri rusange urahari, ariko kuba hari abantu badahaga, niba n’igihugu….Leta ubwayo yemera imibare igaragaza ko hari abantu 39% bari munsi y’umurongo w’ubukene, 16% bari mu bukene bukabije ni ukuvuga ko abakene mu gihugu bahari abo rero ubushobozi bwo guhaha bwabo buri hasi, niba buri hasi bashobora kutabona ibyo gufungura bihagije.”

Tambineza avuga ko bashobora gukora mu bigega by’igihugu bagafasha abafite ikibazo cy’ibiribwa iyo habaye ikintu kidasanzwe nk’iyo hateye ikiza.

Mu bihugu 43 byatanze imibare, u Rwanda ruri mu bihugu 15 bifite abaturage bari hejuru ya miliyoni eshatu z’abaturage batarya ngo bahage birimo na Tanzania, Uganda, na Kenya byo mu karere.

Iki cyegeranyo,NEPAD ivuga ko kiba kigamije kwerekana igipimo ku muhate w’ibihugu mu kurwanya imirire mibi muri Africa. Ivuga ko amakuru bavana mu bihugu binyuranye ku mugabane atanga ishusho y’uko iby’imirire byifashe ndetse n’ikibazo cy’imirire mibi muri Africa uko kimeze.

Ibihugu bifite abaturage benshi batarya ngo bahage.

Iyi raporo nshya ya NEPAD ivuga kandi ko byibura 37,9% by’Abanyarwanda bafite ikibazo cyo kugwingira, mu gihe mu banyarwanda bakuze 4% bafite ikibazo cy’umubyibuho ukabije.

NEPAD kandi igaragaza ko ikibazo cy’indwara ya Diyabete (Diabetes) mu Rwanda nacyo kirimo kuzamuka, kuko ngo mu Banyarwanda bakuze byibura 6,1 bafite Diyabete.

Ibihugu bidafitiwe amakuru

Ibitekerezo

  • IBI NTAWABIHAKANA KERETSE ABARYA ,IBINDI BAKABIMENA NAHO UBUNDI UREBYE UDUCE TUTERA UFASHE IBICIRO KWISOKO WAHITA UBONA URETSE NO KUDAHAGA HARI NA BABURARA BIVUZWE RERO NTAWAHAGARARA HARIYA NGO SIBYO *

    IBI NTAWABIHAKANA KERETSE ABARYA ,IBINDI BAKABIMENA NAHO UBUNDI UREBYE UDUCE TUTERA UFASHE IBICIRO KWISOKO WAHITA UBONA URETSE NO KUDAHAGA HARI NA BABURARA BIVUZWE RERO NTAWAHAGARARA HARIYA NGO SIBYO *

    Andika Igitekerezo Hano

    Ariko mu gihugu habuze umuntu ugira inama president ngo akemure ikibazo cy’ubusumbane mu mishahara koko ?! Sicyo gitera ibyo byose se ?! Reka dufate urugero rufatika: mwarimu uhembwa 40 milles ; yishyuremo inzu,uhahe ibigutunga,uguremo agasabune turebe ! Ubu koko ntibigaragara ko ari ikibazo ?!

    Mbonye amakuru akwiye gutuma twese dukanguka

    Rwose ibi ni ukuri % ahubwo sinzi impamvu minisiteri ishinzwe ubuhinzi iguma ihakana ibyo bintu byo rwose biterwa n’ubusumbane hagati y’abaturage twagera mu bihe by’ihungabana ry’ubukungu wa muturage rubanda rugufi akahababarira

    indege azazigure iki niyongera umushahara wabarimu?
    abo barimuse hari umwanawe bigisha? Kobiyigira amerika.

    indege azazigure iki niyongera umushahara wabarimu?
    abo barimuse hari umwanawe bigisha? Kobiyigira amerika.

    indege azazigure iki niyongera umushahara wabarimu?
    abo barimuse hari umwanawe bigisha? Kobiyigira amerika.

    indege azazigure iki niyongera umushahara wabarimu?
    abo barimuse hari umwanawe bigisha? Kobiyigira amerika.

    Yewe buriya rero njye narumiwe uwirirwa mu giturage niwe uzi realite yiyi bintu inzara iravuza ubuhuha mu biturage, ahubwo abahaga ni abi kgli gusa naho twe twarashize uziko usigaye ubona abasaza imisatsi yacuramye ko ariko Mzehe wacu abazirikana anyuze muri Vup mu mirenge imwe nimwe ariko muri rusange inzara ireze hafi ya hose mu gihugu

    Ibyo nukuri

    minister tangira ubihakane maze utwereke ugendeye ku mushahara wa mwarimu ,wa polisi n’uw’umusirikare. maze utwereke ibiciro by’ikiro cy’ibirayi n’ibishyimbo. maze utubwire uko azatunga umwana umwe n’umugore ku munnsi ukwezi kugashira agizahe.
    nibutse ko leta ariyo mukoresha munini ufite ubushobozi bwo guhemba burambye naho prive zo kubera imisoro murazi ibizibaho(guhora bafunga)

    Erega ibyo ntiwabihakana ahubwo umubare ngendumva arimuto cyane kandi wowe minister ntabwo abarya ntibahage arabahinzi gusa ahubwo umubare munini nabakorera umushahara byumwihariko abakorera reta(abarimu,imiryango yabasirikare nabaporisi..) naho abahinzi iyobejeje neza bararya bagahaga so mubatabarize hagire igikorwa nahubundi nabwaki iraje!!!

    inzara ni dange ntimubizi. uwo ubihakana numurengwe umwishe wabayozi biyi minsi akibagirwa umuturage wo hasi.ariko namwe mbabaze,mwe mutara izi nkuru ubuvugizi bwanyu nubuhe ko byakaze

    ahubwo bamwe nukubona tugenda naho twarashize ibishanga babyujujemo bobere ibindi byuzuyemo urufunzo kandi byaravagamo ibijumba nimboga bikaramira benshi

    Ba minister mubareke barijuta ninzu yubuntu amashuri yabana byose mbeseeee;ahubwo bazakureho ibigenerwa abo bategetsi bose ;babahe umushahara wonyine;iyo wijuse ugirango nabandi nuko

    Jye ndisabira abanyamakuru :iyo minister akubwira ngo ibivugwa jye ntabyo nzi uba wumva atakubeshya? Mujye mugera mu byaro muganirize abaturage, mugere mu dusoko twabo turema nimugoroba nibwo uzamenya ukuri. Naho minister yamenya ate ko mwalimu afata overdraft y’ukundi kwezi amadeni arimo nayo ntashire. Byihorere ni umwana w’umunyarwanda

    Ahaaaa! Birakaze pe!

    !!!!!

    Abategetsi b u Rwanda banze kumva ijwi rya Rubanda, ikibazo cy inzara kiriho mu giturage kandi kiragaragara , abanyarwanda bakunda kwigaragaza neza aho gukemura ibibazo mu muzi!
    Icyihishe inyuma yiyi nzara irembeje abanyarwanda bamwe, ni politique mbi iri mu buhinzi mu Rwanda. Abaturage bambuwe ubutaka babuzwa guhinga aribyo byabatunga bagasagurira amasoko. Nawe se urabwira abaturage ngo bahinge urusenda, bahinge ubutunguru , borore imbwa n injangwe,... Ubona ibyo byamara inzara??? Bategetsi b u Rwanda muhindure politique yo mu buhinzi n ubworozi, iyo muri gukoresha irapfuye kandi muzakomeza kubona ingaruka.
    Ibiribwa bike bibonetse ubu bikenewe na benshi , rero biharirwa abafite ifaranga ,abaturage bo bakipfira.

    Imana irinde u Rwanda

    Ariko abantu bahinduka vuba koko !Ùranyumvira Ange Sugira Tambineza kweri ? Ngo icyo babazwa ni umusaruro ngo kandi urahari ? Ni gute umusaruro waba uhari igiciro cy’ibiribwa kikazamuka buri munsi ?Ni gute umusaruro waba uhari abaturage bagahora bataka inzara?Jye nkorea Gicumbi mu murenge wa Kaniga ariko abaturage batunzwe na kawunga ya Uganda naho kd kuyinjiza ntibyoroshye.Mujye mwivugira ibyo mushaka ariko hari ibintu amateka azababaza

    Iterambere uRwanda rufite ntabwo ari irwo gushyirwa kuri uwo mwanya! Ibyo ni ibinyoma.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Who are you?

Amategeko n'amabwiriza birkurikizwa