skol
fortebet

Centrafrique: Umusirikare w’u Rwanda wo mu ngabo za UN yaguye mu mirwano n’inyeshyamba

Yanditswe: Wednesday 13, Jan 2021

Sponsored Ad

Umusirikare w’umunyarwanda uri mu butumwa bw’amahoro bwa UN muri Centrafrique yiciwe mu mirwano hagati y’inyeshyamba n’ingabo za leta zifatanyije n’iza UN hafi y’umurwa mukuru Bangui, nk’uko bitangazwa na MINUSCA.

Sponsored Ad

Itangazo ry’umuvugizi w’ubu butumwa bitwa MINUSCA rivuga ko igitero cyabaye kuri uyu wagatatu cyasubijwe inyuma n’ubufatanye bw’izi ngabo za UN hamwe n’iza leta.

Ni ubwa mbere muri iki gihugu hiciwe umusirikare w’u Rwanda kuva hakongerwa ingabo za MINUSCA, u Rwanda n’Uburusiya nabyo bikoherezayo ingabo ubwo amatora yari yegereje mu kwezi gushize.

MINUSCA ivuga ko inyeshyamba zateye nazo zahatakarije abantu abandi bagafatwa, ivuga kandi ko umusirikare umwe uri muri ubu butumwa bwa UN yakomekeye mu mirwano.

Igitero cyo kuri uyu wa gatatu cyagabwe n’inyeshyamba zishyize hamwe za anti-Balaka, UPC, 3R na MPC, zishyigikiwe n’uwahoze ari perezida w’iki gihugu François Bozizé, nk’uko MINUSCA ibivuga.

Mu mpera z’ukwezi gushize abasirikare batatu b’u Burundi bari muri ubu butumwa bwa MINUSCA bishwe n’inyeshyamba mu mirwano n’inyeshyamba ahitwa Dékoa kari mu ntara ya Kémo.

Ibintu byarushijeho kumera nabi muri iki gihugu mbere gato y’amatora yabaye mu kwezi gushize, Faustin-Archange Touadéra niwe wayatsinze ku majwi 54%.

François Bozizé yangiwe kwiyamamaza muri aya matora, yafashije imitwe y’inyeshyamba iri kugaba ibitero ahatandukanye mu gihugu kuva mbere y’ayo matora.

Mbere y’ayo matora ibihugu by’Uburusiya n’u Rwanda byohereje abasirikare amagana kurengera ubutegetsi bwa Touadera, biyongera ku bariyo mu butumwa bwa MONUSCO.

Nta mahoro arambye kuva ku bwigenge

Centrafrique ntabwo yagize amahoro arambye kuva mu myaka ya 1960 yabona ubwigenge.

Mu 2013 yaguye mu kaga ubwo inyeshyamba z’Abayisilamu zitwa Seleka zafataga ubutegetsi zihiritse Bozize mu gihugu gituwe ahanini n’Abakiristu.

Itsinda ry’inyeshyamba ziyise anti-balaka zahagurukiye kurwanya Seleka.

Ku gitutu cy’amahanga, mu 2014 Seleka yahaye ubutegetsi guverinoma y’inzibacyuho, gusa ubwicanyi bwarakomeje mu gihugu nubwo hari ingabo za ONU n’iz’Ubufaransa.

Amatariki y’ingenzi mu mateka ya Centrafrique:

1880 - Ubufaransa bwafashe aka gace, buhagira akarere kabwo k’ubucuruzi.

1960 - Iki gihugu cyabonye ubwigenge, David Dacko aba perezida, ashyiraho ubutegetsi bw’ishyaka rimwe.

1965 - Dacko yahiritswe ku butegetsi n’umukuru w’ingabo, Jean-Bedel Bokassa, wahise yiyita umwami w’abami "w’Ubwami bwa Africa yo hagati".

1979 - Bokassa yahiritswe ku butegetsi n’abashyigikiwe n’ingabo z’Ubufaransa.

1981 - Umukuru w’ingabo Andre Kolingba yafashe ubutegetsi.

1993 - Ange-Felix Patasse yatsinze amatora, arangiza ubutegetsi bw’abasirikare bw’imyaka 12.

2003 - Uwari ukuriye ingabo Francois Bozize yashinze inyeshyamba maze afata ubutegetsi ku ngufu.

2009 - Ingabo za leta ye zahanganye n’inyeshyamba. UN yemeza kohereza ingabo zayo zo kugarura amahoro.

2012 Ugushyingo - Umutwe w’inyeshyamba wa Seleka vuba vuba wafashe amajyaruguru n’ibice byo hagati mu gihugu, amaherezo n’umurwa mukuru, Bozize arahunga.

2013 - Ubwicanyi bukomeye mu gihe abarwanyi bishingikirije ku madini ya Isilamu n’Abakiristu bashyamiranye.

2014 - Michel Djotodia - wari uyoboye Seleka yahiritse Bozize - yavuye ku butegetsi. Catherine Samba-Panza ashyirwa ku butegetsi bw’inzibacyuho.

2015 - Referendumu ku mpinduka mu itegekoshinga, yakurikiwe n’amatora ya mbere y’umukuru w’igihugu.

2016 - Amatora y’umukuru w’igihugu, intsinzi yegukanywe na Touadera, wahoze ari minisitiri w’intebe kubwa Bozize.

BBC

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Who are you?

Amategeko n'amabwiriza birkurikizwa